NASA se vraća na Mjesec

Saturday, June 20th, 2009, Author posted in Astronautika |

Četvrtak, 18. lipnja u 23:32 po našem vremenu američka svemirska agencija raketom Atlas-V s Kennedy-jeva svemirskog centra na Floridi lansirala je dvije letjelice k Mjesecu. Izuzmemo li program Lunar Prospector (1998-1999), LRO i LCROSS prve su američke letjelice koje će istraživati Mjesec 36 godina nakon Apollo programa. Amerika se vraća kući – na Mjesec.

Trenutak lansiranja LRO i LCROSS s raketodroma na Floridi

Trenutak lansiranja LRO i LCROSS s raketodroma na Floridi

LCROSS (Lunar Crater Observation and Sensing Satellite) i LRO (Lunar Reconnaissance Orbiter) imaju zadaću da načine novu, iznimno detaljnu kartu Mjesečeve površine, istražuju Mjesečeve karakteristike, no potraga za vodom na Mjesecu postavljena je kao glavni zadatak. Eventualno postojanje vode na Mjesecu, te mogućnost da se ona koristi za potrebe ljudskih kolonija koje će se jednog dana tamo izgraditi uvelike bi olakšale tehnološke pretpostavke gradnje baze i resursa koji su potrebni za boravak i rad čovjeka na Mjesecu.
Specijalnom raketom-projektilom nazvanom Centaur gađati će se izabrana oblast na Mjesecu i pri tomu izbaciti u vis oko 500tona materijala, koji će se pomno analizirati. LRO će godinu dana orbitirati oko Mjeseca u polarnoj orbiti na visini od samo 50km iznad površine, a trebati će joj samo dva sata za jedan krug oko našeg prirodnog satelita. Nikad dosad nijedna letjelica nije imala tako nisku putanju iznad bilo kojeg nebeskog tijela.
Letjelicama će trebati četiri dana da prevale udaljenost od 384.000km do Mjeseca.

Računalni model trenutka lansiranja Centaura u «kamikaza» misiju prema Mjesečevoj površini s LCROSSa

Računalni model trenutka lansiranja Centaura u «kamikaza» misiju prema Mjesečevoj površini s LCROSSa

LRO je «glavna» letjelica, opremljena je kamerom koja bi trebala snimiti detalje veličine samo 50cm na površini ledenog svijeta u našem susjedstvu. U veoma skoro vrijeme po prvi puta u povijesti imati ćemo snimke površine na kojima se uočavaju napuštene letjelice iz Apollo programa tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kada one pristignu jedna velika senzacionalistička bajka o tome kako ljudi možda nikada nisu bili na Mjesecu izgubiti će bitku s znanstvenim i tehnološkim činjenicama. Pored ovakvog edukacijskog aranžmana, slike visoke rezolucije poslužiti će i za odabir područja pogodnih za slijetanje ljudske misije negdje iza 2020. godine.
LCROSS ima zadatak da projektil Centaur dovede na pogodnu poziciju za raketiranje Mjesečeve površine. Kada se Centaur odvoji i krene prema površini, LCROSS će ga pratiti uz četiri minute odmaka. Na taj način LCROSS će proletjeti kroz materijal izbačen udarom Centaura o Mjesec i analizirati ga. Inženjeri su osigurali i kameru na LCROSSu koja će sve to snimati a sam snimak će biti će uživo distribuiran putem interneta! Na poslijetku i sam LCROSS će udariti u Mjesec nedaleko novog kratera kojeg će stvoriti Centaur.
Počesto se u člancima o istraživanjima Mjeseca putem robotičkih letjelica spominju Mjesečevi polovi i polarne orbite. To stoga što na tim područjima vladaju najujednačeniji uvjeti, temperature, osvijetljenosti.. a što je poprilična razlika od ranije potenciranih ekvatorskih predjela. Dan i noć na Mjesecu traju po 15 dana. Mjesečeve kolonije budućnosti najvjerojatnije će biti smještene upravo na polovima.
«Samoubilačka» misija planira se negdje početkom listopada. Udar u Mjesec moći će astronomi amateri vidjeti i u svojim teleskopima kao bljesak na njegovoj površini.
Američke građane ova misija košta oko 600 milijuna dolara.

Marino Tumpić